Zašto priprava za državnu maturu???
2010. godine prvi je put polagana državna matura. Sastojala se od obvezatnog i izbornog dijela.
Na većini fakulteta zamijenila je prijamne ispite.
Na nekima (Pravo, Filozofski, Arhitektonski, Stomatološki, …) polaže se još dodatni ispit koji ”nosi” do 30% bodova i bez dobro riješenog dodatnog ispita upis je skoro pa nemoguć.
Da biste položili državnu maturu morate po programu opće gimnazije položiti samo 3 obavezna predmeta: hrvatski, matematiku i strani jezik.
Naravno, različiti fakulteti traže i različite razine: višu ili A i osnovnu ili B razinu.
Međutim, mnogim fakultetima ti predmeti nisu najvažniji za studiranje.
Na mnogima se mogu ili moraju položiti od jedan do tri izborna predmeta.
U propozicijama ponekad piše da se mogu, ali i ne moraju polagati izborni predmeti. No kad pogledate da ti izborni nose i do 40% bodova (medicina) jasno je da ih morate sve polagati.
Najčešće se za upis boduju:
1. Opći uspjesi u sva 4 razreda srednje škole pri čemu se gledaju prosjeci na dvije decimale;
2. Rezultati na ispitima državne mature (obvezatni i izborni predmeti)
3. Dodatni prijamni ispit (samo na nekim fakultetima)
4. Posebna učenikova postignuća (natjecanja i sl. )
Ukupan broj bodova za ove 4 kategorije zajedno može biti najviše 1000.
Koje su razlike između više (A) i osnovne (B) razine?
U hrvatskom i engleskom jeziku A razina sadrži oko 20% gradiva više od B razine. Područja koja su zajednička za obje razine, na višoj se provjeravaju kroz teže zadatke.
U matematici je razlika između razina drastična. Osnovna razina ima samo dijelove gradiva iz 1. i 2. razreda dok viša razina sadrži gradivo sva 4 razreda opće gimnazije pa se u njoj mogu naći i dijelovi gradiva četvrtog razreda kojih do sada nije bilo ni na prijamnim ispitima.
Koju razinu obaveznih predmeta odabrati, višu ili osnovnu?
Izbor ovisi prije svega o zahtjevima fakulteta koje možete vidjeti na www.postani-student.hr
Ako fakultet koji vam je zanimljiv traži višu (A) razinu, tada nemate izbora – polažete A razinu.
Ako fakultet traži osnovnu razinu obaveznog predmeta, na njega se možete prijaviti bez obzira koju ste razinu položili. No, nešto ipak trebate znati. Ako ste odlučili polagati obavezni predmet na osnovnoj (B) razini, tog ste se trenutka odrekli dvije stvari:
a) Nećete se moći prijaviti na sve fakultete ili se jednog dana prebaciti na bilo koji drugi fakultet ako vam se prvi ne svidi. (U slučaju matematike položene na osnovnoj razini radi se o čak 50% fakulteta!)
b) Tamo gdje ćete se i moći prijaviti, nećete moći dobiti sve bodove za taj predmet! Maksimalan broj bodova rezerviran je samo za one koji će obavezne predmete polagati na višoj (A) razini iako taj fakultet kao uvjet za prijavu traži osnovnu (B) razinu. Ne samo da nećete moći dobiti maksimalan broj bodova nego će vam se oduzeti i od onoga što mislite da imate! (Ako riješite npr. 40% zadataka na B razini nećete dobiti 40% predviđenih bodova već samo 25% itd.)
Pri izboru razina budite i racionalni. Naime, ako Vam na nekom fakultetu matematika donosi samo 5 ili 10% bodova, a traži se niža razina, onda odaberite nižu jer za pripremu više trebate puno više vremena, a uz nastavu u 4. razredu nemate ga za bacanje.
Koje su razlike između izbornog predmeta kojeg morate položiti i onog kojeg ne morate ali će ga fakultet dodatno bodovati?
Ovogodišnja matura je pokazala da se iz izbornih predmeta traži puno više znanja nego iz obaveznih.
Uzmimo kao primjer Medicinu. Između fizike, biologije i kemije birate izborni predmet koji morate položiti. On donosi do 20% bodova (200) . Prestala dva nije nužno polagati, ali ako ih polažete bodovi se pribrajaju i možete skupiti još 200 bodova (20%). Drugim riječima, bez ta dva izborna predmeta, šanse za upis su samo teoretske, a možda ni to. Dobro je i povoljno što najbolje riješen ispit od ta tri donosi do 20% bodova.
Slična je situacija s još nekoliko fakulteta (Biokemija, FER, Strojarstvo…) koji samo dodatno boduju neki izborni predmet. Ne morate položiti takav predmet ali se tada na taj fakultet vjerojatno nećete ni upisati!
Svakako polažite izborni predmet. Nemate što izgubiti, eventualni pad na izbornom predmetu nema nikakvih posljedica. Tko ga prođe, dobije bodove, a tko padne dobije 0 bodova!
Upozorenje: izborni predmeti su teži dio državne mature koji zahtijeva dugotrajnije učenje.
Što reći o prvoj maturi …
Prema službenim rezultatima gdje je iz većine predmeta prag za 2 bio oko 20%, a manje od 50% testa riješilo je preko 50% pristupnika sve je jasno.
Matura je pokazala totalnu nepripremljenost, pogotovo učenika strukovnih škola.
S druge strane za najatraktivnije fakultete (Pravo, Filozofski, Ekonomija, FER, Medicina, Farmacija itd.) trebalo je oko 75% do čak 85% riješenosti obaveznih i izbornih predmeta.
Je li matura zbilja važna?
Budući da u ukupnoj masi bodova za upis na pojedine fakultete matura nosi od 50-75% (ostalo su školske ocjene i prijamni ispit) vaša budućnost ovisi samo o sljedećih 8 mjeseci i rezultatu koji ćete postići na maturi.
Čak više nije ni važno kakav ste bili učenik i u kojoj školi.
Matura je razumne težine pa su sada i slabiji učenici dobili priliku da na seminaru tijekom godine „pokrpaju praznine“ i ispite riješe preko 80%.
Jednom položena državna matura prati Vas cijeli život. Otvorit će Vam vrata svakog fakulteta ako je položite s visokim prosjekom, a zatvoriti zauvijek ako je prosjek nizak.
Ako i nećete ove godine na studij položena državna matura ostaje i čeka da u Vama sazrije odluka o studiju. Možete je polagati i za 2-3 godine, ali koliko ćete do tada zaboraviti?
Kome trebaju pripreme?
Većini onih koji žele na fakultet! 50% prošlogodišnjih maturanata bilo je potpuno nespremno za maturu jer nisu mogli riješiti niti polovinu testa.
Trebaju li gimnazijalcu pripreme?
– Ako ste odličan učenik i imali ste vrlo zahtjevne profesore – NE! Možda za neki od izbornih predmeta… Jedino oni imaju dosta ozbiljnih tj. teških zadataka.
– Ako niste bili te sreće, a želite na neki od desetak najatraktivnijih fakulteta – DA! Pripreme trebate zbog 30% ozbiljnih zadataka koji će odlučivati o tome na koji ćete se fakultet moći upisati, a na koji ne!
Najviše ih ipak trebate zbog izbornih predmeta!
Trebaju li učenicima strukovnih škola pripreme?
DA! Apsolutno i bez iznimke! Ako želite na fakultet… Državna matura sastavljena je po gimnazijskom programu što znači (ovisno o vrsti škole) da iz nekih obaveznih predmeta niste radili čak do 50% gradiva. Još je teža situacija s izbornim predmetima koje zbog njihove težine ne možete položiti bez obzira na vrstu vaše škole. Zvuči paradoksalno, što je državna matura lakša, to negimnazijalcima više trebaju pripreme. Lakšu maturu gimnazijalci mogu riješiti gotovo cijelu, a negimnazijalci bez priprema teško mogu doći do 50% (zbog razlike u programima).
Popis predmeta i satnicu koju nudimo možete vidjeti na stranici seminara.
I za kraj: Po naputku ministarstva mnoge škole organiziraju pripreme za svoje učenike.
Razmislite da li je fond sati zadovoljavajući? Predavat će Vam profesor iz razreda?
Na mome seminaru rade profesori koji godinama rade taj posao. Generacije maturanata koje smo pripremali uvjerili su se u njihovu kvalitetu. Raspitajte sa kod starijih kolega!
Prošle školske godine „položili“ smo maturu vrlo uspješno.
Većina naših polaznika upisala je prvu ili drugu želju!
Doviđenja na seminaru,
Branko Topić